Frula

posted in: All things, BLOG, MY WORK | 0
Pozdrav svima!
Vidim da se tema veoma prosirila od mog zadnjeg pisanja.
Inace da se predstavim, ja sam Goran Pivasevic iz Banjaluke.
Vidio sam da je mnogo pitanja postavljeno u vezi frule, a i sam sam ih nekada trazio po internetu i nikad nisam mogao naci odgovor. Vrlo je ruzno od ljudi koji znaju nesto da rade, da to cuvaju za sebe! Zasto da cuvaju? Da odnesu to u grob? Sve sto se nauci treba podjeliti sa drugim ljudima, pa u krajnjem slucaju napraviti sebi i konkurenciju, poslije cega ces i sam sebe natjerati da naucis bolje.
E zato sam odlucio da sa vama podlijelim sve ono sto ja znam, a ne znam bas mnogo, ali znam dosta za one koji tek pocinju prve korake u fruli. Ne morate kupovati nikakve prirucnike i trositi pare na te stvari. Muzika se uci vjezbanjem, proucavanjem i eksperimentisanjem. Ako vec zelite da vas neko nauci onda uzmite casove kod nekog ko vas moze to nauciti.
Podjelicu ovo svoje pisanje u nekoliko dijelova, tako da se moze lakse citati.
FRULA
Da bi ste ucili dobro svirati, morate kupiti sebi frulu. Onaj ko sigurno zna da zeli svirati frulu neka sebi kupi pravu frulu, instrument, koji je pravilno napravljen i tacno nastiman. Sve one frule po pijacama i buvljacima su, kako ja kazem, suveniri, a ne instrumenti. Naravno i sa suvenirom se moze poceti, i ja sam tako poceo. Slucajno sam sa KUD-om isao na neku turneju, a svirao sam gitaru, i setajuci po Sokobanji ugledao frulu. Kupio sam je iz zabave, ali se na kraju ispostavilo da ce mi to biti ono cime cu se baviti, bar iz hobija.
Poceti mozete i na tim suvenirima, ali ako zelite da napredujete, onda morate kupiti dobru nastimovanu frulu, tj. instrument!
Frule, kao sto svi znamo, se prave od drveta. Male frule se prave od mekseg drveta (npr. sljiva), dok se velike frule prave sa nekim tvrdjim drvetom, jer cim je nesto vece mora biti i cvrsce da ne bi puklo, pa se tako npr. velika D frula pravi od javora i sl.
Kako funkcionise frula. Svi ste imali nekad priliku da duvate u flasu. Manja flasa daje visi ton, dok veca flasa daje dublji ton. Zato imamo velike i male frule.
Frula se sastoji iz piska i tijela frule na kojem su postavljene rupe. Da bi frula bila dobro nastimana, pisak mora biti udaljen od rupe na odredjenoj daljini, zavisno od toga koju frulu zelite. Isto tako i rupe moraju imati svoju odredjenu daljinu jedna od druge, tj. svoju odredjenu poziciju na fruli. Zbog tih razlicitih dimenzija onda imamo i razlicite tonalitete frula. Razliciti tonaliteti frula nam sluze zato da bi smo odredjenu pjesmu mogli odsvirati u odredjenom tonalitetu. Zbog toga neko ko se bavi profesionalnim sviranjem frule, u nekom profesionalnom bendu, mora imati nekoliko vrsta (velicina) frula, jer ne idu sve pjesme iz istog tonaliteta.
Sad cu vam opisati, a i na “graficki” nacin reci koje sve osnovne tonalitete imamo. Ovdje cu vam otprilike docarati velicine frula u zavisnosti od toga kojeg su tonaliteta. Kao sto vidite najveca frula koju je moguce SVRATI je B frula velika. Moguce je napraviti i vecu, ali je nemoguce svirati zbog jako velikog razmaka izmedju rupa, a covjek je sa svojim prstima ogranicen. Poslije nje slijedi C frula ,velika za njom D, E , F, G, A, B mala, mada je majstori zbog troska drveta zovu velika , ali eto, i ja cu je staviti kao velika, tako da se ne iznenadite ako vam takvu frulu naplate kao veliku, a vi viditi da je slicnih dimenzija kao mala. Jednostavno, negdje treba da postoji razlika.
To su sve velike DURSKE frule. Svaka ova frula moze biti i za stepen povisena tako da imate Cis, Dis, Es…. frulu. Sve ove frule mogu biti i MOLSKE, ali se uglavnom kupuju durske, jer se molske melodije mogu svirati na durskim frulama.
VELIKE (cijena im se krece od 150 do 200 – 250 evra)
______________________________ ______ B
_____________________________ _____ C
____________________________ _____ D
___________________________ _____ E
__________________________ _____F
________________________ _____G
_______________________ _____ A
______________________ ____B
Ovdje su prikazane male frule, tj. one koje najvise i vidimo , jer su najrsprostranjenije.
MALE (cijena im se krece od 100 do 150 evra)
__________________ ______C
_______________ ______D
_____________ _____ E
E mala frula je najmanja i najpiskutavija frula.
Ako neko zeli da pocne uciti svirati frulu, najbolje je da svoje prve korake pocne sa malim frulama. Zasto sa malim. Prvo, te frule su kao sto vidimo i najjeftinije. Drugo je to sto su kod pocetnika prsti jos “zakrzljali” i nemaju tu elasticnos pokrivanja rupa. Zbog toga bi vam prvi koraci bili mnogo tezi ako bi ste ih ucili na velikim frulama. Zato je najbolje da sebi uzmete D ili C frulu, a moze i E. E sam zadnju spomenuo jer je ona najpiskutavija, pa mozda i nije podesna nekome za prvo ucenje
Sada cu vam objasniti sta to znaci D dur frula, C dur frula itd. itd. kao i koji tonovi postoje na fruli
C frula je frula koja u sebi “sadrzi” C dur skalu. C dur skala se sastoji iz sledecih tonova : C, D, E, F, G, A, H (B), C
-Vi kada kod majstora porucite C malu dur frulu, on onda pravi tu frulu odredjenih dimenzija, sa odredjenim razmacima rupica koje ce proizvesti sve te tonove u C dur skali. Te razdaljine se mjere u milimetrima, pa cak i manjim dimenzijama, jer je veoma vazno da su te razdaljine jako dobro izmjerene. Majstori kod sebe imaju sablone na kojima vec imaju oznacene sve mjere za bilo koju vrstu frule, tako da oni odmah pristupaju busenju rupa na odredjenom razmaku. Poslije se te rupe doradjuju zbog toga da bi se veoma precizno nastimale.
Kada stimate gitaru, vi zatezete zicu sa onim masinicama, ili opustate ako su zice visoko nastimane i na kraju nadjete pravi ton. E tako slicno majstori stimaju frulu, samo sto majstori nemaju prostora da pogrijese. Oni stimanje vrse tako sto probusene rupice lagano turpijaju tako da im mjenjaju velicinu. Promjenom velicine frule mjenja se i visina tona. I tako svaku rupu u zavisnosti koji ton stimaju. Zato kada se frula dobro nastima, ona je uvijek dobro nastimana. Zato i kad se frula lose nastima, ona je uvijek lose nastimana. E to sad dijeli iskustvo i majstorstvo majstora.
Pored toga neko je pitao “zasto je vazna boja frule”. Boja frule za pocetnike nije vazna, ona je vazna za profesionalnije muzicare koji zele da im kompozicija bolje zvuci. Pocetnici boju frule nece moci razlikovati, jer su pocetnici. Tek kad se naviknu na prvu frulu, pa nakon toga kupe drugu frulu, tek ce tada vidjeti razliku izmedju frula, pa ce reci : “u jesto ova frula dobra, a i lakse se svira, a i boja joj je “masnija”, ma ko ju je napravio??” I onda pocinje polemika koji majstor pravi bolje frule, pa jedni kazu ovaj, drugi kazu onaj… I dobrom se majstoru se cesto desi da napravi losu frulu, i on je toga svjestan, ali opet je nekome proda. Ta frula ce kad tad doci do nekog ko poznaje frule, pa ce reci “kako je moguce da ju je on napravio, kad sam ja vec probavao njegove savrsene frule”. E sad je do majstora da li ce svoj “skart” prodavati pocetnicima kao “izvanredne frule”.
Neko je rekao “moja frula skripuce, i ima los zvuk”, to je zato sto je majstor los, ili sto frula nije profesionalna, vec kako sam rekao suvenir. Od suvenir frule ne ocekujte dobre tonove! Isto je kao kad vozimo Stojadina, pa sjednemo u BMW  Koliko muzike toliko i para… Medjutim ne znaci ako cete frulu platiti skuplje ,da je ta frula i kvalitetna. Zato je potrebno da se konsultujete sa nekim ko je vec kupio frulu i da je porucite kod tog majstora.
-Da se sad vratim opet na frulu. Opisao sam C frulu malu, i njene tonove. Isti princip i isti tonovi su i na C velikoj fruli, samo sto je frula srazmjerno veca.
D frula mala ima drugacije tonove od C (a i od drugih frula). Ona u sebi ima D dur skalu : D E Fis G A H C D , a i ona ima svoju “veliku sestru” , tj veliku frulu koja opet ima iste tonove ,samo sto je veca.
I sa ostalim frulama je isto. Da vam sad ne bi opisivao za sve frule sve tonove, najbolje je da malo procackate po internetu i vidite koji su to tonovi u E dur , F, G, A, H, skali, i saznacete koji su sve tonovi prisutni na odredjenoj fruli.
Postoje dvije vrste frula, jedna iz jednog dijela, i druga iz dva dijela. Za profesionalno sviranje je bolja ova druga vrsta, jer je u nekim situacijama potrebno frulu malo izvuci,da bi ste je nastimali. Koje su to situacije? Frula se pravi , bar bi trebala da se pravi, na odredjenoj sobnoj temperaturi i da se nastimava na toj temperaturi (20-tak stepeni). Zasto. Svaki materijal “radi” pri visoj i nizoj temperaturi, pa tako i drvo. Kada se frula napravi i nastima, ona je idealna onda na temperaturi koja se krece oko 20-stepeni, stepen dva tri , gore dole… Medjutim , kada dodjete svirati u malo hladniju prostoriju gdje je temperatura npr. 13 stepeni, drvo ce se “skupiti”, tj frula ce postati “manja”. To ocima naravno ne primjecujemo, ali ce se primjetiti u sviranju ,tj. distoniranju frule. Objasnjavao sam da rupice moraju biti na odredjenom razmaku izmedju sebe, a i na odredjenom razmako od piska. Kada se frula skupi, taj razmak se mijenja i to u dijelovima milimetra. E taj dio milimetra se nadoknadjuje izvlacenjem frule i “vracanjem” te dimenzije frule. U toku sviranja kada se frula ugrije, onda ce se trebati vjerovatno i vratiti na prvobitan polozaj. Kada se kupi frula, ona mora svirati, na normalnoj temperaturi, pravilne nastimane tonove kada su oba dijela frule skroz sklopljeni!
Kada bi svirali na jos nizim temperaturama, npr. 5 stepeni, ni izvlacenje frule tu ne pomaze. Cuvajte frule od niskih i visokih temperatura, jer lako moze doci do pucanja!
DRZANJE
Veoma je vazno prvo drzanje frule. Prvo sto cu objasniti je kojom rukom hvatate frulu. Naravno, to cete sami osjetiti pri prvom drzanju. Desnjaci ce frulu uzeti desnom rukom pri dnu i lijevom je prihvatiti pri vrhu. Ljevaci ce obratno. Ja sam ljevak i ja bas obratno drzim. U sviranju frule to uopste nije vazno, jer je frula simetrican instrument! Neki majstori pri pravljenju velikih frula, C i D i B, frupice malo zakrivljuju u stranu, tako da bi ih ljudski prsti lakse mogli pokriti. To mozete primjetiti i na blok flautama, cijia je zanja rupica uvijek malo ustranu. Ako naidjete na takve majstore koji svoje rupice blago zakrivljuju, tada ima naglasite da li ste desnjak ili ljevank. Ukoliko majstor pravi rupice “pod spagu” onda je svejedno.
Prije sviranja potrebno je nauciti pravilno zatvaranje rupica. Da bi frula pravilno svirala rupe, koje trebaju biti zatvorene, moraju biti potpuno zatvorene prstima. Zatvaraju se dijelom prsta koji se zove jagodica. Ako pogledate jagodicu, vidjecete vrh jagodice. Bas taj vrh stavite u sredinu rupe i pritisnite. Pritisak ne treba biti veoma jak, a ni veoma slab. Pritisnite toliko da osjetite cijelu povrsinu rubova na svojim prstima. Rupice se zatvaraju donjom rukom ( desnom za desnjake, lijevom za ljevake) sa tri prsta, a gornjom sa 4, ukoliko frula posjeduje i 7 rupu. 7. tupu zatvarate palcem gornje ruke. Pocetnici uvijek na nju zaborave, pa kad krenu svirati, izlaze im cudni tonovi.
donja ruka gornja ruka
O O O O O O o
C D E F G A H
Ovo je raspored rupica i tonova za C frulu. H ton sa malom rupicom je ispod , ali sam je ovdje naznacio da se vidi. Kada zatvorite sve rupice i gornje i donju, i duvate u frulu lagano, dobicete osnovni ton frule, u ovom slucaju C. Kada pustite zadnji prst sa C rupice, a ostale rupe drzite zatvorene , dobicete ton D.
onja ruka gornja ruka
O O O O O o
C D E F G A H
Dalje kada pustite sledecu rupicu, tj D rupicu, a ostale drzite zatvorene , dobicete ton E
onja ruka gornja ruka
O O O O o
C D E F G A H
i tako do kraja. Medjutim, dolazi do problema kada pred kraj morate pustiti palac gornje ruke, da bi ste odsvirali ton C. U tom slucaju morate sa donjom rukom pridrzati frulu prstima tako da napravite polugu. Pokusacu van objasniti. Drzite frulu u pocetnom polozaju. Obratite paznju na donju ruku. Dignite sve prste u vis osim malog prsta. Ali mali prst drzite na donjem rubu frule, dok je ispod palac. Kada ta drzeci frulu prislonite na usta, vi slobodno mozete pustiti gornju ruku a da frula ne padne, i na taj nacin slobodno mozete odsvirati i taj ton C. Kao sto primjecujete pustili ste sve prste sa svih rupica i dobili ste ton C, tj zavrsili ste sa C dur skalom.
To je bio jedan nacin sviranja skale, sa pustanjem svih rupica. Pored toga ima i jos jedan nacin koji je potpuno isti, ali se razlikuje samo u sviranju bas tog zadnjeg tona C, zbog kojeg smo pravili polugu.
Odsvirajte ponovo ispocetka C dur skalu, zatvorite sve prste i krenite sa dizanjem prstiju odozdo prema gore. Kada dodjete u poziciju gdje svirate ton H, a to je pozicija kada vam samo palac gornje ruke zatvara donju rupicu, ne dizite palac sa te male rupice vec ponovo zatvorite sve rupice i duvajte samo malo jace. Dobicete isti taj ton C u gornjoj oktavi (lagi). A i bicete opet na pocetnoj poziciji u sviranju skale, tako da nastavite opet otvaranje rupica odozdo prema gore, ali nastavite i da duvate jako, jer ste upravo presli u gornju lagu, i svirate C dur skalu za oktavu vise.
Termin gornja i donja laga je rasprostranjen kod muzicara. Razlika je u tome sto je gornja laga oktava vise.
To je osnovni princip otvaranja rupica i sviranje C dur skale na fruli , kroz jedni ili kroz dvije oktave. Isto vazi za bilo koju frulu i bilo koje velicine!
Ovo je potrebno mnogo da vjezbate, da pravilno naucite otvarati rupice, i da pravilno naucite drzati frulu.
DUVANJE
Pored dobrog otvaranja frule, jako je bitno pravilno duvanje frule, a jos bitnije pravilno disanje.
Da bi frula pravilno svirala, svaki ton mora imati optimalnu kolicinu vazduha. Svaka rupa za sebe ima svoju optimalnu kolicinu vazduha koja joj je potrebna. Ta kolicina je ista medju dvije rupe koje su jedna pored druge, ali je razlika izmedju duvanja u prvoj i duvanja u 5. rupi. Kada duvate dok drzite otvorenu prvu , najnizu rupu, vama je potrebna manja kolicina vazduha, zato je potrebno i da mirnije duvate. Medjutim, ako zelite da duvate kada drzite sve rupe otvorene osim najvise, vama je potrebna i veca kolicina vazduha nego sto je bila potrebna za donju rupu. Pogotovo je to slucaj kada predjete u drugu lagu, tj. za oktavu vise. Najvise je potrebno duvati kada duvate gornju oktavu i zadnje rupice. To se onda iskustvom i vjezbanjem istrenira.
Zbog pogresnog duvanja i najstimanije i najprofesionalnije frule mogu lose zvucati! Zato morate da eksperimentisete duvanje. Zatvorite sve rupice, i duvajte najdublji ton. Duvajte u njega i 5 minuta ako treba. Duvajte malo jace, malo slabije…eksperimentisite.
Nemojte duvati u frulu kao kad duvate u balon, tj iz pluca. Frulu morate duvati iz stomaka. Neki kazu, “a jest svira frulu, kao iz duse” , e to je to, jer je svira iz stomaka. Kako da vam opisem koje je to duvanje. Da li ste ikada pokusali da imitirate sovu, kada duvate izmedju skupljenih dlanova, ili da ugrijete ruke. To je otprilike takvo duvanje…
Uglavnom, za duvanje iz stomaka, kao i pravilno disanje, se mora dosta uciti, i ja to jos uvijek ucim…
Bilo je komentara oko sviranja frule da se ono ne svira jezikom, tj. da se tonovi ne “cjepaju” jezikom, vec iz stomaka, i da ako budete tako svirali , da cete ubalaviti fruli ili nesto sl. To nije istina! Sviranje frule,i odsjecanje tonova se vrsi jezikom kao kad izgovrate T T T . To je osnovno i za pocetnika dovoljno. Pored toga imate T K T K. Potrebno je vremena da se uvjezba to K, kao i da se sinhronizuje sa otvaranjem prstiju.
Posto frulu sviramo ustima, pravilo je da ne dajete svoje frule drugima da je probavaju , svirkaju i sl. Takodje, nemojte jesti prije samog sviranja frule, da vam ostaci hrane ne bi upadali u pisak frule. Ne valja jesti prije sviranja i zato sto je poslije teze kontrolisati disanje. Pisak frule slobodno ocistite na taj nacin sto cete saviti komadic papira i gurati i vaditi u prorez na vrhu frule. Na taj nacin cete ocistiti prljavstinu koja se nakupila. Takodje je ocistie i sa citave frule, a i sa rupica. Na uglovima rupica se vremenom uhvati prljavstina, koja moze cak uticati malo i na tonalitet tona.
Vec sam rekao i ponovicu! Cuvajte svoje frule od niskih i visokih temperatur, a najvise od prevelikih razlika u toploti! Ako vam je frula bila na hladnom, a trebate da svirate uskoro da svirate, nemojte je grijati radijatorom ili nekim izvorom toplote. Ja to radim tako sto je stavim ispod ruke, kao toplomjer, ili ako sjedim negdje prekrstim noge pa je stavim izmedju butina. Uglavnom, grijte je svojom toplotom. Ako svirate negdje gdje nije bas idealna temperatura, frulu koju trenutno ne svirate drzite u dzepu, da dobije svoju radnu temperaturu.